Fakić: “Uspjeh naše kompanije vidim u mladim ljudima željnim dokazivanja i napredovanja”

Tim povodom razgovarali smo sa Adinom Fakićem, direktorom Sarajevske mljekare “Milkos”.

Predstavite Vašu kompaniju.

„Sarajevska mljekara ¨Milkos¨ postoji već 63 godine. Jedna je od najstarijih mljekarskih prerađivačkih industrija u BiH i regionu. Zapošljavamo oko 140 radnika i imamo blizu 1000 kooperanata od kojih otkupljujemo mlijeko. Kompanija zapošljava mlad i stručan kadar raznih profila od ekonomista preko pravnika do veterinara i prehrambenih tehnologa. “

Gdje se nalazi Vaše poslovanje danas, a gdje biste voljeli da ono bude sutra?

„Sama ideja mljekare jeste da modernoj visokosofisticiranoj i automatiziranoj opremi proizvodimo kvalitetne i zdravstveno sigurne proizvode, te da kao takve ponudimo kupcima u BiH, pa i regionu. U tom smislu ¨Milkos¨ posjeduje sve zdravstveno-sigurnosne certifikate koji su neophodni za rad u BiH, u zemljema CEFTA-e, a imamo dozvolu i turske veterinarske inspekcije za izvoz u Tursku, kao i u izvoz u EU. Jedina smo bh. mljekara koja u 100% vlasništvu dobila dozvolu za izvoz u EU. Iz svega toga jasni su i naši planovi i ciljevi, a to je da izvozimo što više, a radimo na tržištu BiH, Turske, zemalja Kavkaza i naravno EU.“

Možete li definisati Vašu strast prema poslu?

„Da bi se posao uspješno vodio, pogotovo u ovom poslovnom, socijalnom i ekonomskom ambijentu u kojem se mi nalazimo u BiH, moram reći da je strašću  prevazilazimo probleme sa kojima se susrećemo i koja je nosilac snage i koja inspiriše dalje poslovanje. Veoma često nađemo se u situaciji koja se čini bezazlenom, ali odustajanja nema. Ono što moram istaći kao pozitivan primjer u kojem je poslodavac mljekare ¨Milkos¨ dao šansu mladim ljudima, koji su željni dokazivanja i koji su ambiciozni, koji žele napredovati u svom poslu, je i taj da sam ja kao direktor ove mljekare najstariji danas, jedan od rukovodećih kadrova koji ima 38 godina.“

Koja je formula Vašeg uspjeha?

„Formula je vrlo jednostavna. Mora se stalno raditi, unapređivati postojeće stanje i stalnim inovacijama tržištu nuditi nove proizvode, ideje i naravno da sve to treba biti praćeno i dodatnim zapošljavanjem koje će stimulisati masovnu potrošnju u BiH i u čemu i idemo ka tome, to je naš konačni cilj.“
Koje su to karakteristike dobrog menadžera?

„Mora biti obrazovan, posvećen poslu, spreman da bude univerzalan, baviti se podjednako svojim stručnim dijelom opisa posla, ali i ne gubiti interes za pravna, ekonomska, socijalna i druga pitanja. Smatram da menadžer mora biti univerzalan po tom pitanju i dati odgovor na sve moguće zahtjeve koji su od njega očekuju, bez obzira na njegovu užu specijalnost i struku. “

Gdje su Vam došle najbolje ideje?

„Od nas samih. Naš tim za razvoj puno putuje, često je na sajmovima, educiramo se, razmjenjujemo iskustva sa kolegama iz ove branše, sarađujemo sa Veterinarskim i Poljoprivrednim fakultetom i svim institucijama koje nam mogu pomoći i koje su zainteresovane za saradnju, te naravno da iz tih saradnji dolaze i nove ideje.“
Koji su Vam najveći izazovi?

„Ticali su se dobijanja dozvole za izvoz u Europsku uniju. Na tom poslu uradili smo jako mnogo i to je trajalo, mogu reći čak četiri-pet godina.“

Na koji način se može poboljšati poslovni ambijent?

„Može se poboljšati na više načina. U poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji se može zaposliti veliki broj ljudi. One daju velike mogućnosti s obzirom da su neiskorištene, da su ekstenzivnog karaktera. BiH ima ogromnog potencijala za obnovu poljoprivrede, kako u proizvodnji hrane, tako i u proizvodnji žitarica i drugih kultura koje mi trenutno uvozimo. Da bi se to ostvarilo mora se povećati budžet za poljoprivredu, moraju se redovno isplaćivati poticaji, te bi država trebala da nametne određene kapitalne investicije, implementira navodnjavanje koje je od veoma bitnog značaja i da zaštiti poljoprivrednike od poplava. Implementacijom projekata naša kompanija zaposlila bi indirektno male poljoprivredne proizvođače, tačnije one koji žive i rade oko farme Spreča u okolini Kalesije. Govorimo o 1000 kooperanata koji bi ostvarivali prihode te bi na taj način bili samoodrživi i mi bi se trudili da održimo taj kontinuitet razvoja malih gazdinstava koji su veoma bitni za razvoj bh. ekonomije. Naravno da tu ima još mnogo stvari kao što je smanjenje poreza i doprinosa jer su poslodavci veoma mnogo opterećeni što dovodi do toga dolazimo u područje sive ekonomije.“
Čime biste se bavili da niste u ovoj branši?

„Meni je drago da sam u ovoj branši, gdje osim poljoprivrede i mljekarstva mogu da se bavim i veoma širokom lepezom uključujući pravne i ekonomske, kao i druge vrste poslova. Da nisam ovo što sam danas, vjerovatno bih bio doktor medicine jer spletom okolnosti sam i stigao na svom studiju do pete godine medicine koju sam opet zbog spleta okolnosti napustio i upisao poljoprivredni fakultet i evo već deset godine u sklopu toga i radim. “
Pored poslovnog svijeta, prema čemu gajite simpatije?

„Veoma sam posvećen radu sa djecom, sa starijima. Trudimo se kao mljekara djelovati društveno odgovorno i pomagati tim kategorijama koliko možemo. Volim se baviti sportom, pratiti uspjehe i neuspjehe naših reprezentacija i učestvovati u nekim standardnim i društvenim aktivnostima, koncertima, pozorištima, koliko to vrijeme dopušta.“

Omiljena poslovica?

„Ko radi i imati će.“
Da imate vlast pet minuta i da možete učiniti bilo što za sebe ili svijet, šta bi to bilo?

„Ono što je meni kao pojedincu koji je proveo sve vrijeme rata ovdje u BiH i najvažnija stvar, sad da ne zvuči otrcano je da bih volio da vječno vlada mir i da nijedno dijete ne proživi ovo što sam ja i moji vršnjaci, kao i ostale porodice koje su bile u radu u BiH proživjeli i ostali bez svojih bližih i domova.“
Šta za vas znači kupovati domaće?

„Ukoliko kupujete domaće bh. proizvode, ne morate ih kupovati samo da bi ih zbog toga kupovali, ona zaista moraju sadržavati i kvalitet i biti na nivou na kojima su drugi konkurentni proizvodi koji se uvoze, ali je veoma značajno da se zna da se time potiče ekonomija, da se time pune budžeti BiH koji se troše na školstvo, zdravstvo i koji takođe utiču na zapošljavanje mladih. Iz tih sredstava se finansiraju razni budžeti za prvo zapošljavanje, za starije i invalide i omogućava se kvalitetno školovanje i obrazovanje za našu djecu.“