Adin Fakić: Naredne godine naše proizvode plasirat ćemo na tržište Srbije

Adin Fakić: Naredne godine naše proizvode plasirat ćemo na tržište Srbije
Investicije Kompanije Novosti

Poslovni ambijent u BiH je veoma loš za poslovanje, a to najbolje oslikavaju investicije koje se smanjuju iz godine u godinu, rekao je u intervjuu za Radiosarajevo.ba Adin Fakić direktor sarajevskog Milkosa.

Kompanija je ovo koja uprkos malih prihodima države i ulaganjima u privredni razvitak BiH, uspješno posluje te njena godišnja zarada iznosi 30 miliona KM.

“Suočavamo se s više vrsta problema, a među najvažnijim su sigurno oni koji se odnose na nemogućnost pristupa nepovratnim sredstvima EU, nepostojanje povoljnih kredita sa povoljnim kamatnim stopama, te izostanak posebne poreske politike za poljoprivrednike” rekao je Fakić za Radiosarajevo.ba.

Fakić je kazao kako je današnja upravljača struktura staru sarajevsku mljekaru koja je osnovana  1953. godine privatizirala 2004., te do danas uloženo skoro 30 miliona KM.

Milkos_RSA.JPG - undefined “Također, ističemo, da je s privatiziranjem farme Spreča u Donjim Vukovijama, koja ima 1.500 grla, od toga 700 krava, 300 tovne junadi i 500 podmlatka i koja posluje u našem sastavu, zaokružena jedna priča u vezi s našom misijom poslovanja, te smo danas lider na bh. tržištu prehrambene industrije bazirane na mlijeku i mliječnim proizvodima” navodi on.

Fakić dodaje da su ovaj uspjeh postigli koristeći kreditna sredstva, koja prema njegovom mišljenju, u BiH nisu povoljna, te su upravo zahvaljujuči ovim investicijama stvorili jedno okruženje gdje sarajevski Milkos može proizvesti kvalitetno mlijeko na svojoj farmi “Spreča” ili od lokalnih farmere koji surađuju sa ovom formom, te naposljetku i to mlijeko dovesti u svoje proizvodne pogone svaki dan.

Međutim, nakon upoznavanja s impresivnim proizvodnim ciklusom mlijeka i mliječnih proizvoda unutar sarajevskog Milkosa, direktor ove kompanije se osvrnuo na jedan od najvećih problema sa kojim se susreću kompanije u BiH, a to je problem likvidnosti.

Milkos_Labaratorija_Testiranje_Mlijeko_RSA01.JPG - undefined“Nažalost, svakodnevno se dešavaju problemi likvidnosti jer neki naši kupci proizvode koje im fakturiramo plaćaju u roku od 90 dana, dok mi svoje obaveze državi izvršavamo na vrijeme. Također, mjere koje su poduzete u uspostavljanju reda u sistemu naplate poreza su takve, da su nepovoljne po nas u privrednom sektoru, te se nadamo da će veoma brzo zaživjeti Zakon o finansijskom poslovanju, kako bi bh. proizvođači napokon mogli početi normalno poslovati i razmišljati o ulaganju u nove proizvode”, napominje on.

Kada je riječ o poljoprivredi u BiH, a naročito sektoru mljekarstva, Fakić ističe dva faktora koja utječu na današnju konkurentnost bh. mliječnih proizvoda s onim iz EU.

“Prije dvije godine ukinuta je kvota za proizvodnju mlijeka u EU, te je nastupila ekspanzija u ovom sektoru proizvodnje, dok je istovremeno ukinut i uvoz iz EU u Rusiju što je dovelo do enormonog povećanja mlijeka na tržištu EU. Istovremeno, nakon što je počela primjena adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH i EU, naša država je počela ukidati postepeno dadžbine na mliječne proizvode iz EU. Ove dvije stvari su dovele da bh. mliječni proizvodi nisu konkurentni na tržištu s proizvodima koji dolaze iz Europske unije“, kaže Fakić.

Direktora sarajevskog Milkosa smo pitali s kakvim problemima se susreću prilikom uvoza svojih proizvoda u Hrvatsku, s obzirom na to da su ove godine susjedi pokušali osporiti odluku EU da naši mliječni proizvodi mogu na ovo tržište.

Nakon što je BiH dobila dozvolu da mlijeko i mliječne proizvode može izvoziti u EU, Hrvatska je pokušala do ospori ovu dozvolu kako bi zaštitila svoje proizvođače pa smo imali problem ove godine prilikom izvoza u EU koji je riješen kako je riješen. U svom poslovanju susrećemo se s problemom tzv. necarinskih barijera, pod kojima se naši proizvodi na granici sa susjedima zadržavaju duže, pod izgovorom da se rade temeljitije analize”, govori nam Fakić.

Milkos_Proizvodnja_Mlijeko_Mlijecni_Proizvodi_RSA12.JPG - undefinedKako kaže, ovakve vrste zadržavanja se dešavaju svakodnevno na graničnim prijelazima i sa drugim zemljama u okruženju kao što su Srbija, Crna Gora, Makedonija.“Upravo radi zadržavanja naših proizvoda na graničnim prijelazima sa Srbijom koji su znali biti po desetak dana, još 2016. godine smo stopirali izvoz naših proizvoda u ovu zemlju” ističe direktor Milkosa.

Fakić zaključuje da će upravo povratak na tržiste Srbije kompanije biti jedan od primarnih ciljeva u bliskoj budućnosti.

U narednom periodu planiramo da riješimo ovaj problem koji imamo sa Srbijom, tako da bi već sljedeće godine nekoliko naših proizvoda koje planiramo plasirati na ovo tržiste, moglo svoje mjesto naći na policama tržnih centara širom susjedne nam zemlje. Srbija ima veliki potencijal kao zemlja na čijem tlu naši proizvodi mogu uspjeti, tako da ćemo pokušati riješiti ovaj problem tzv. necarinskih barijera koje imamo, jer nam je želja ponovo plasirati naše proizvode Srbima“, istaknuo je naš sagovornik.

Sarajevska mljekara Milkos osnovana je 1953g. i najstariji je prerađivač mlijeka i mliječnih prerađevina u BiH. Mljekara je izgradjena donacijom UNICEF-a i bila je predviđena kao pomoć djeci Sarajeva u poslijeratnim danima izgradnje zemlje.

Osnovana je kao samostalno preduzeće, zatim je bila u sastavu IPK Sarajevo, a dugi niz godina je članica poslovnog sistema UPI Sarajevo.

U septembru 2004 godine kompanija Teloptic d.o.o. Sarajevo je kupila dionice Milkosa koje su bile u vlasništvu države i tako postala većinski vlasnik Mljekare. Potpisivanjem ugovora Teloptic je na sebe preuzeo obavezu da ispuni sve postojeće obveze Milkosa prema dobavljačima, povjeriteljima i radnicima. Također se obvezao da zadrži registriranu djelatnost, da zadrži postojećih 85 i zaposlidodatnih 78 radnika, kao i da u iduće tri godine izvrši dodatna finansijska ulaganja.

Odlukom menadžmenta Milkos iz Pofalića seli u Industrijsku zonu u Hadžićima gdje se gradi potpuno nov građevinski objekat, instalira potpuno nova oprema i zapošljava dodatni mladi stručni kadar.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa